
Razne oznake na satovima često mogu pogrešno da se protumače. Ta greška može i skupo da vas košta. Zbog toga, napisao sam sažet tekst gde ćete pronaći sve važne informacije o vodootpornosti satova – šta tačno znače oznake na brojčaniku sata i koliko duboko satovi mogu zaista da zarone.
Oznaka na brojčaniku
Vodootpornost satova se često obeležava na brojčaniku sata, ali obavezno i na poklopcu kućišta. Oznake su sledeće:
WR, Water Resistant, Waterproof
Ukoliko nema dodatnih informacija o dubini ili pritisku, ove oznake nam govore da je sat minimalno vodootporan, i to je najčešće ispod 3 bara ali veći od pritiska od 1 bara. Ovo se zaključuje na osnovu toga što je na površini vode pritisak jednak atmosferskom – 1 atm ili 1 bar – pa se takvi satovi ne smatraju vodootpornim.
![]() |
| Orient Star, Water Resistant 5 bar; oznaka vodootpornosti na poklopcu kućišta |
Definicija nalaže da sat mora izdržati minimum 1,1 bar kako bi mogao imati WR oznaku. Pošto na mnogim satovima često stoji oznaka 3 atm ili 3 bar, satovi sa oznakama WR, Water Resistant, Waterproof, moraju da ispune zahteve vodootpornosti od minimalno 1,1 do maksimalno 2,9 bara.
Diver's
Označava da je sat u saglasnosti sa ISO 6425 standardom za ronilačke satove, te da je testiran, regulisan i proveren u skladu sa tim.
Uz oznaku Diver's uvek stoji oznaka dubine, najčešće 200 m ili više, ukoliko je sat testiran za veće dubine.
Za više informacija, pročitajte tekst: Šta tačno znači oznaka Diver's na japanskim ronilačkim satovima?
![]() |
| Vodootpornost se najčešće označava u metrima, kao na ovom Seiko Willard modelu |
Ostale oznake vodootpornosti
atm: skraćenica za atmosferu. Oznaka atm ekvivalent je oznaci bar, u odnosu 1 : 1.
m (ponekad pun naziv - meter): označava metar, metričku jedinicu za dužinu. Po pitanju vodootpornosti odnosi se na pritisak na označenoj dubini, a ne koliko zaista sat može da zaroni. Na dubini do 10 m pritisak iznosi 1 bar ili 1 atmosfera.
Međutim, ta granična vrednost može da bude i previše za jedan sat, jer pomeranje ruke tokom plivanja stvara i veći pritisak! Sve ove oznake u metrima su testirane u statičkim uslovima!
Fathom: u prevodu: hvat. To je stara oznaka za dubinu. Danas se retko koristi u časovničarstvu. Jedan metar iznosi otprilike 0,5 hvati.
Koliko duboko vodootporni sat može da zaroni?
30 metara – 3 bara – 3 atm – 100 ft
Ne znači da sat može da se nosi do dubine od 30 metara!
Pominjali smo tu graničnu vrednost i promenu pritiska usled mnogih uslova. Satovi koji nisu ISO testirani, najčešće zaista mogu da izdrže granični pritisak u statičkim uslovima, i ništa preko. Manje-više, svi satovi ispod 200 metara nisu ozbiljnije testirani.
Stoga, sat sa oznakom 30m može izdržati prskanje vode, kišu, pranje ruku. Izbegavati tuširanje i jak mlaz vode koji bi na krunici ili poklopcu mogli da stvore veći pritisak od 3 bara (često oko 5bara). Takođe, topla voda i sapunica oštećuju dihtung, pa nije preporučivo nositi takav sat na kupanje uopšte!
50 metara – 5 bara – 5 atm – 165 ft
Ponovo, ova oznaka ne znači da sat može da se nosi do dubine od 50 metara!
Sat može lagano izdržati tuširanje ili kupanje, ali to generalno treba paziti na toplu vodu i sapunicu.
Plivanje je moguće, što sam lično iz neznanja i činio, ali ga generalno treba izbegavati.
100 metara – 10 bara – 10 atm – 330 ft
Sat je pogodan za plivanje i opuštenije vodene sportove. Mogući su kratki zaroni, tj. gnjuranje na manjim dubinama. Obratiti pažnju na skakanje u vodu sa većih visina. Sam udarac u površinu vode može oštetiti krunicu koja na ovim satovima najčešće nije ušrafljujuća. Voda tu onda može da prodre u mehanizam!
Sat i dalje nije u potpunosti pogodan za ozbiljnije ronjenje, čak ni do 30 metara gde maksimalna dubina za rekreacione ronioce!
200 metara – 20 bara – 20 atm – 660 ft
Sat je pogodan za profesionalne aktivnosti na moru i ozbiljne sportove na površini vode. Bezbedan je za ronjenje s bocom – scuba diving. Možete se osećati sigurno sa bilo kakvim aktivnostima na vodi u rekreacione svrhe.
Sat sa ozunakom 200m, doduše, nije pogodan za ronjenje na dubinama s prekomerno visokim pritiskom – saturation diving.
300 metara – 30 bara – 30 atm – 1000 ft
Sat se može koristiti za ronjenje na ekstremnim dubinama, kada ronilac upotrebljava mešavinu gasa za disanje sa helijumom, kako bi sam krvotok izdržao visok pritisak. Satovi sa ovakvom oznakom su ozbiljni ronilački alati!
Treba napomenuti da ni jedno ljudsko biće nikada nije van podmornice zaronilo na dubinu od 300 metara. Ponavljam, to je samo oznaka u metrima ekvivalentna pritisku od 30 bara.
Ovde možete videti tabelu koju sam uradio kako bi se lakše orijentisali:

Svi satovi koji imaju oznaku od preko 300 metara su inženjerska čuda časovničarstva. Ove dubine prevazilaze fiziološke mogućnosti čoveka, a proizvodnja takvih satova pokazuje ekspertizu i zanatsko umeće brendova.
Kod njih često možete videti dodatnu krunicu ili dugme koje je označeno sa Helium Escape Valve.
Tu dolazimo do još jedne zablude. Ljudi misle da helijum ulazi iz vode pod visokim pritiskom i onda pri izranjanju nema gde kada se usled manjeg pritiska gas širi, što dovodi do iskakanja stakla sata. To prosto nije tačno.
Naime, na velikim dubinama, ronioci moraju da rade dekompresiju u hiperbaričnoj komori. Unutra se helijum meša sa kiseonikom da ne bi došlo do dubinske bolesti ili narkoze izazvane azotom. Helijum se zapravo koristi kao zamena za azot koji inače udišemo u našoj atmosferi.
Taj helijum ulazi kroz sve te dihtunge, gumice i spojeve sata i prolazi jer je to jedan jedan od najmanjih atoma gasa na periodnom sistemu elementata. Ne helijum iz vode... ako ga tamo uopšte i ima.
![]() |
| Grand Seiko SBGH257 Professional Diver's pomera granice sa oznakom od 600 m vodootpornosti |
Ventil za ispuštanje helijuma je jednosmeran i služi da izbacimo helijum koji se nagomilao. Mada, danas mnogi satovi i nemaju ventil, jer su tehnologije napredovale. Koriste se izuzetno čvrsta konstrukcije kućišta, debela stakla i pažljivo proračunate zaptivke tako da sat izdrži razliku pritiska i bez posebnog ventila!
Na kraju dolazimo do proste istine: Ako vodite računa o svojim satovima, dugo će vas služiti.
Pazite se mehaničkih oštećenja satova, kao i raznih hemikalija koje mogu oštetiti gumene delove vodootpornih satova. Vrela voda, sapunica, hlor iz bazena, morska so, sve to može smanjiti efikasnost zaptivki, ili ih trajno oštetiti.
Redovno proveravajte vodootpornost vaših satova, servisirajte ih, i nećete imati razloga za brigu!
Ivan R.
岩



Нема коментара:
Постави коментар