Приказивање постова са ознаком Kvarcni satovi. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Kvarcni satovi. Прикажи све постове

15. 12. 2025.

Citizen Eco-Drive One – najtanji solarni sat na svetu

 

U svetu časovničarstva postoji jedno nezvanično takmičenje, ako mogu tako da ga nazovem. O čemu se radi? 

Lako je napraviti veliki, glomazan sat, donekle je lako napraviti i super otporan sat koji može da preživi tenk koji ga pregazi. Izuzetno je teško napraviti nešto kvalitetno, izdržljivo i precizno, a da ostane tanano. Zbog toga se mnoge časovničarske kuće trude da naprave najtanji sat na svetu!

U to ime, mnogi mehanički satovi, tanji od 2-3 milimetra dobijaju ogromnu pažnju časovničarske javnosti i kolekcionara, a generalno se ignorišu kvarcni satovi. Pa ipak, nije lako napraviti ni tanak kvarci sat, što inžinjeri Citizen korporacije mogu i da potvrde. 

 

Kako pobediti fiziku? 

Oko 2016. godine, inženjeri u kompaniji Citizen u Japanu odlučili su da moraju da naprave nešto specijalno kako bi proslavili 40 godina postojanja čuvene tehnologije Eco-Drive – kvarcni mehanizam koji radi na solarni pogon.

 

Eco-Drive tehnologija na slikovit način

 

Nisu želeli samo da objave limitirano izdanje sa novom bojom cifera, želeli su da pomere granice. Njihov cilj je bio jasan u svojoj jednostavnosti  stvoriti mehanizam sata koji je debeo tačno jedan milimetar. 

Da biste razumeli koliko je taj zahtev lud, nađite novčić od 5 dinara ili za one koji čitaju iz inostranstva, recimo novčić od 2 evra. Debljina ovih novčića je oko 2 mm! Sada zamislite kako je Eco-Drive One kalibar tanak kao pola tog novčića!! Ceo mehanizam, užurbana mikroskopska metropola zupčanika, bakarnih kalemova, ploča i, što je ključno, solarnih ćelija i baterije.

 

Eco-Drive One kalibar rastavljen u delove,
sve ovo staje u jedan milimetar debljine!

 

Inženjerski tim je odmah naleteo na zid. Standardni kvarcni elektrorotor – mali elektromotor koji okreće zupčanike – obično je napravljen u tri sloja. Kao takav ne bi stao u kućište od 1 mm. Zato su morali da konstruišu novi proizvodni proces kako bi zavarili dvoslojnu strukturu rotora, uklanjajući dragocene mikrone. 

 

Rotor koji pokreće zupčanike i kazaljke kvarcnog mehanizma,
levo je standardni a desno rotor u Eco-Drive One

 

Zatim se pojavio problem sa napajanjem. Napraviti tanak kvarcni mehanizam je komplikacija po sebi, ali trebalo je u taj jedan milimetar staviti i solarne ćelije i konvertor koji sunčevu i veštačku svetlost pretvaraju u električnu energiju. 

Morali su da shvate kako da spljošte solarni panel i punjivu energetsku ćeliju u nešto što podseća na list papira, a opet dovoljno robusno da drži energiju celu godinu u potpunom mraku!

Dobro ste pročitali, stručni tim Citzen korporacije se odlučio da rezerva snage ne bude sandardnih šest meseci, već da tanka baterija koja staje u taj tanani mehanizam može da održava rad sata čitavih godinu dana! 

 

Kalibar 8826, najtanji kvacrni mehanizam na svetu, 
sa solarnom pločom u obliku prstena kako bi se uštedelo na visini

 

Tim je uspeo da izvede nemoguće. Funkcionalan solarni mehanizam debljine tačno 1,00 mm dobio je oznaku Cal. 8826. Međutim, to je bilo samo pola posla. 

Postojao je još jedan problem. Naime, kućište sata od nerđajućeg čelika, manje više standardne konstrukcije, svedeno na dimenzije koje odgovaraju tankom kalibru 8826, nema strukturnu stabilnost. Čelik te debljine ponaša se kao aluminijumska folija.

Bio im je potreban materijal koji može da bude tanak kao papir, ali čvršći od ćelika! Inženjeri su morali da ostave tradicionalno časovničarstvo po strani i potraže pomoći stručnjaka iz industrije specijalnih materijala.

Rešenje je bio cermet – visokotehnološki kompozit koji kombinuje ekstremnu tvrdoću keramike sa otpornošću metala.

 

Tvrdoća materijala prema Vikersovoj skali
Cermet je 1500 a cementirani karbid preko neverovatnih 2000!


Citizen se tu nije zaustavio. Okrvir stakla se uz samo staklo najviše grebe tokom nošenja časovnika na ruci. Iako je cermet dosta tvrđi od čelika i teško da udarac može da ostavi traga na njegovoj površini, u Citizenu nisu želeli da rizikuju, ni malo. 

Umesto cermeta, za okvir kućišta inženjeri su koristili nešto što se naziva BTC carbide – binderless tungsten cemented carbide, ili prostije rečeno....... visokokvalitetni keramički materijal napravljen od 100% čestica volfram karbida, bez tradicionalnih metalnih veziva kao što su kobalt ili nikl! Kao što sam pominjao u nekom od prethodnih tekstova, volfram je jedan od najčvršćih materijala na zemlji, jednak safiru.

 

Cermet, safirno staklo i BTC karbid,
na mohsovoj skali tvrdoće odmah ispod dijamanta

 

BTC je materijal toliko izuzetno čvrst da se obično koristi za izradu alata za teške uslove rada koji seku druge metale u fabrikama. Na mohsovoj skali je 9 do 9.5, malo tvrđe od samog safira! To čudo je sastavni deo Eco-Drive One satova.

Čitav sat debljine je samo 2,98 mm. To je optička iluzija na zglobu. Gledano sa strane, tanji je od čelične narukvice. To je funkcionalna, izdržljiva mašina na solarni pogon koja uključuje mnoštvo sitnih  delova koji gotovo da ne zauzima fizički prostor. Sat deluje dvodimenzionalno. To ostaje najtanji analogni sat na solarni pogon ikada napravljen – visoko projektovani delić vremena koji su napravili ljudi koji su odbili da prihvate poraz i tehnološke granice. 

 

 

 

Činjenica da su Eco-Drive One satovi toliko tanki koliko jesu, ima mnogo veze sa činjenicom da je solarna ćelija u obliku prstena i može se postaviti u istu ravni kao i zupčanik koji pokreće kazaljke.

Svaki deo sata je posebno dizajniran da bude tanak ili manji kako bi zauzimao delić prostora nego što je to inače slučaj. Svaki deo je posebno dizajniran za ovaj sat, nema recikliranih delova i svaki deo je morao biti debljine manje od 1 mm. 

Motorna zavojnica je redizajnirana za Eco-Drive One, kako bi se njena debljina smanjila na manje od 1,00 mm, i postavljena je direktno u glavnu ploču. Brojčanik je od sintetičkog safira kao i sam kristal iznad cifera, debljine su od samo 0,15 mm. 

Bukvalno dlaka s glave. Iste su debljine.

 

Vešte ruke i oštro oko, i moćno uveličavajuće staklo
 

Punjiva rezervna ćelija je posebno razvijena u partnerstvu sa Hitachi Maxell, posebno za Eco-Drive One, ćelija od 3,7 volti je debljine samo 0,87 mm.

Zbog veoma strogih tolerancija, visoke preciznosti i teškoće sklapanja Citizen Eco-Drive One su zapravo ručno sastavljeni satovi. Dakle, ono da svi kvarcni satovi nemaju dušu ne drži vodu ni u ovom slučaju! 

 

Samo ručni rad, u Citizenu se nisu šalili

 

Šta ovaj sat čini inženjerskim čudom?

  1. Dimenzije: Eco-Drive One je zapanjujuć kada uzmete u obzir da nije u pitanju sat sa digitalnim prikazom, već pokretna analogna mašina sa kazaljkama, zupčanicima i baterijom. Debljina celog sata je 2,98 mm. Da bih vam to vizuelno stavio u perspektivu, celo kućište sata je otprilike debelo kao dve kreditne kartice složene jedna na drugu!

  2. Inženjerski izazov:  Napraviti tanak kvarcni sat je donekle lakši posao u odnosu na mehaničke satove, ali napraviti ovako tanak solarni sat nije mačji kašalj. Citizen je morao potpuno da redizajnira svoj proizvodni proces da bi to postigao.  Mnoštvo delova je redizajnirano jer su standardne komponente sata su bile predebele. Sam proces smanjenja baterije kako bi se uklopila u mehanizam od 1 mm, a da pritom zadrži rezervu snage od 12 meseci sa jednim punjenjem je bio gotovo nemoguć posao.  

  3. Materijali: Rešavanje faktora savijanja materijala je skupocen proces.  Najveći rizik kod ovako tankog sata je da bi mogao da pukne ili se savije na vašem zglobu poput papira. To se ne može dogoditi sa cermetom i BTC karbidom, a i samo safirno staklo, tanko poput vlasi kose se lako lomi, ali su inženjeri i tu našli rešenje u vidu premaza Clarity, koje uz antirefleksna svojstva čini safir čvršćim.  

     

Čudo tehnike takno poput novčića – Citizen Eco-Drive One

S obzirom da najtanji mehanički satovi koštaju, eh u rangu šestocifrenih brojeva, kvarcni satovi će vam uštedeti novac. Međutim, ni oni nisu baš toliko jeftini. Cena Eco-Drive One satova je oko 2.000 evra, a polovni drže cenu, poprilično dobro. 

Da li vredi? Dobro pitanje... ali da jeste čudo tehnike i mehanike, i da je simfonija najređih materijala, to stoji.

 
Srdačan pozdrav,
Ivan R.


18. 4. 2025.

Ko pravi najbolje solarne satove u Japanu?


Istorija i evolucija ručnih satova je, sve do relativno nedavno, bila usmerena na praktičnost. Prvo, satovi su bili veliki, skupi, okačeni na zidove bogato ukrašenih domova. Sa zida su sišli na kamine, police i stolove, a odatle u naše džepove. Smislili smo kako da ih navijamo bez ključeva, a onda su nam prešli iz džepova na zglobove. 

Kada su satovi postali praktični za nošenje, pojavila se potreba da budu i praktičniji za korišćenje. Razradili smo automatsko navijanje, štedeći vreme potrebno za svakodnevno ručno namotavanje glavne opruge. Zatim su stigli kvarcni satovi, koji nude još manje svakodnevnih problema, veću preciznost i veću pristupačnost. Na samom kraju, solarni satovi su uklonili i nezgodacije oko menjanja baterija na svakih tri do pet godina.

Kad smo već kod solarnih satova...

 

Kako solarni satovi rade?

Kao što ime govori, solarni satovi prikupljaju, pretvaraju svetlosnu energiju u električnu i skladište je u posebne dopunjive baterije. Rani modeli imali su potpuno izložene solarne ćelije, vidljivo upadljive, bilo na brojčaniku ili na vrhu kućišta. 

 

Davne 1976. godine Citizen je svetu predstavio prvi sat na solarni pogon
Citizen Crystron Solar Cell

 

Citizen je pionir u ovom polju, i danas se smatra jednim od najpouzdanijih i najboljih proizvođača solarnih satova. U početku, ideja je bila jednostavna, pa su minijaturni solarni paneli postavljeni na sam brojčanik. Danas se solarna ćelija postavlja odmah ispod brojčanika kako bi se postigli isti rezultati. Tu tehnologiju je, takođe, Citizen prvi razvio. Ideja je da samu ploču brojčanika napravi tako da propušta svetlost – prosto i genijalno u isto vreme.

Ostatak procesa je manje-više poznat. Solarna ćelija prikuplja fotone svetlosti, energija svetlosti se pretvara u električnu energiju, ona se zatim prenosi u punjivu bateriju, gde se čuva. Dublje nećemo zalaziti.

 

Shema rada solarnog sata

Treba napomenuti da moderne solarne ćelije mogu sakupljati energiju ne samo od Sunca već i od veštačkih izvora svetlosti, iako se tako baterija puni dosta sporije.

 

Prednosti i mane

Solarna energija nudi nekoliko tehničkih prednosti u odnosu na tradicionalne mehaničke i moderne kvarcne mehanizme, što je čini privlačnom opcijom za mnoge. 

Prvo i možda najvažnije, energija za pokretanje kazaljki dolazi od ultimativnog izvora energije, našeg Sunca. Energija će biti dostupna u izobilju još najmanje nekoliko milijardi godina, a tehnologija za prikupljanje i skladištenje te energije redovno napreduje.

 

Sunce je staro oko 4,5 milijardi godina i na polovini je svog životnog veka.
Naučnici procenjuju da će trajati još oko 5 milijardi godina.

 

Drugo, skladištenje energije u solarnim satovima, u kontekstu rezerve snage, daleko prevazilazi sve što bilo koji mehanički sat može postići. Kad smo već kod toga, ni obični kvarcni satovi ne mogu da se mere s konstantno punjivim baterijama koje danas već mogu da traju preko 15 godina pre prvog menjanja!

Zbog toga, solarni satovi ne zahtevaju ni toliko često održavanje. Pošto ne zahtevaju podmazivanje, niti koriste standardnu bateriju, može proći duže od decenije pre nego što im zatreba servis. 

Konačno, solarni satovi su tačni barem koliko i ostali kvarcni satovi. Preciznost se meri u nekoliko sekundi na mesečnom nivou, a pojedini modeli mogu da iznenade preciznošću koja se meri na godišnjem nivou.

 

Ko je najbolji?  

Na osnovu dostupnih informacija, napravio sam jednostavno rangiranje japanskih mehanizama solarnih satova po preciznosti i dugovečnosti.

Izazov je bio dati konačan odgovor koji japanski brend pravi najbolje solarne satove. Rangiranje specifičnih mehanizama bez visokotehničkih komparativnih podataka koji nisu lako dostupni javnosti nije jednostavno. Međutim, možemo razgovarati o opštim trendovima i vodećim tehnologijama.

 

Nivo visoke preciznosti – HAQ

1. Citizen Caliber 0100

 

The Citizen Chronomaster AQ6101-02A, Caliber 0100 Limited Edition –
najbolje Citizen modele možete prepoznati kada vidite logo zlatnog orla.
 

Citizen je dosledno pomerao granice tačnosti svojih solarnih i kvarcnih mehanizama. Tehnologija je toliko ispred svih u industriji, da niko nije ni blizu. 

Kalibar 0100, na primer, može da se pohvali preciznošću od +/-1 sekundu godišnje! Preciznost sata proizilazi iz njegovog kvarcnog oscilatora veoma visoke frekvencije, koji radi na 8,388,608 Hz, za razliku od 32,768 Hz frekvencije standardnog kvarcnog sata.

 

Neki Chronomaster modeli dolaze i sa providnim poklopcem koji pruža
pogled na uredni kalibar 0100, sa čak 17 rubina!

 

Rez kvarcnog kristala je takođe drugačiji – kalibar 0100 koristi ono što se naziva AT-sečenim kvarcnim kristalom, koji ima oblik izduženog romboida, a ne oblik viljuške konvencionalnog kvarcnog kristala. Pored toga, oscilator je kontrolisan temperaturom, a varijacije temperature su najznačajniji izvor varijacije brzine u kvarcnim satovima.

Povrh svega navedenog, Citizen koristi LIGA izradu za elemente zupčanika koji pokreću kazaljke kako bi se eliminisao zazor ili igra između zubaca zupčanika. Ovaj nivo izrade koriste Patek Philippe, Vacheron Constantine, kao i Rolex isključivo za svoje Daytona modele, koji zahtevaju izuzetno visok nivo preciznosti. Da, sve to u jednom Citizenu


2. Seiko Caliber 3X62

 

Astron GPS Solar SSJ013, Caliber 3X62,
objavljen 2023. godine, najtanji je Seikov mehanizam do sada

 

Seiko je stari znalac izrade kvarcnih mehanizama, to je ime koje je i započelo kvarcnu revoluciju u časovničarstvu. Naravno, u ponudi imaju i solarne mehanizme, koji su sami po sebi vrlo precizni. Poput 9F serije, 3X radi u okviru +/-5 sekundi godišnje, ali ima još jednu pogodnost koja ga čini još preciznijim.

Da bi ponudili viši kvalitet, bolju preciznost i ekskluzivnost, Seiko je razvio solarni mehanizam sa GPS sinhronizacijom. To obezbeđuje da satovi ostanu tačni na globalnom nivou automatskim prilagođavanjem vremenskim zonama i primanjem ažuriranja vremena od satelita. Margina greške takvog mehanizma iznosi samo jednu sekundu u 100.000 godina.

 

Seiko Epson 3X62, najmoderniji solarni mehanizam kompanije,
impresivan po sebi, ali još bolji uz pomoć antene koja prima GPS signal.

 

Seiko 3X62 je na drugom mestu jer koristi eksternu pomoć da bi se razvila neverovatna preciznost mehanizma, a kao što vidite, sam mehanizam nije preterano lepo ukrašen i sređen, kao što to radi Citizen

 

Standardni nivo visokog kvaliteta

Satovi koji imaju najpreciznije mehanizme na svetu koštaju više nego što mnogi mogu da priušte. Većina ljudi bira satove pristupačnijeg cenovnog ranga. Na sreću, u tu grupu spada i većina japanskih solarnih satova. A najbolji su...

 

1. Citizen Eco-Drive 365

 

Citizen BN-1010, koga pokreće Eco-Drive 365,
izuzetan nivo završne obrade i dugotrajnosti mehanizma

 

Osnovni Eco-Drive mehanizmi pružaju odličnu preciznost, generalno na nivou standardnog kvarca +/-10 sekundi mesečno, pa je ovaj model veoma pouzdan, a može da prikuplja svetlost iz bilo kog izvora.

Razlog zbog čega ponovo stavljam Citizen ispred Seika je taj što sa novom generacijom Eco-Drive nudi dužu rezervu snage, i do 1 godine bez izvora svetlosti.

Ono što na ovom polju Citizen napravi, Seiko prati nekoliko godina kasnije.

 

2. Casio Tough Solar

 

Casio G-Shock na solarni pogon,
ozbiljno dobar, otporan, neuništiv  Tough Solar.

 

Prestavljen krajem devedesetih godina dvadesetog veka, srž Tough Solar tehnologije čini visokoefikasni solarni panel, često diskretno integrisan u displej sata. Ovaj panel ne hvata samo direktnu sunčevu svetlost već i ambijentalno svetlo fluorescentnih sijalica i drugih veštačkih izvora.

Naziv Tough Solar otkriva mu i namenu. Nalaze se u najotpornijim satovima koje je svet video G-Shock. Tough Solar mehanizmi daju prioritet izdržljivosti i funkcionalnosti uz dobru kvarcnu preciznost. Napravljeni su da izdrže teške uslove.

Na drugom su mestu zbog slabije rezerve snage, od 6 meseci sa punom baterijom bez izvora svetlosti, i zbog preciznosti koja iznosi +/-20 sekundi mesečno. Međutim, neki G-Shock modeli imaju radio-kontrolisani sistem nazvan Multiband 6, koji znatno poboljšava preciznost primanjem radio-signala.

 

3. Seiko V-Series Solar

 

Poznat i veoma popularan Seiko SpeedTimer,
kojeg pokreće neuništiva solarna mašina V192.

 

Seiko standardni solarni mehanizmi poznati su po svojoj pouzdanosti i dobroj preciznosti, obično unutar +/-15 sekundi mesečno, što je standard za kvarcne satove. Nude širok spektar solarnih hronografa i drugih modela. 

Rezerva snage zavisi od modela i funkcija koje sat ima, uglavnom standardnih 6 do 9 meseci. Po tome i po preciznosti zaostaje za konkurentom iz Japana.

 

Rangiranje po dugovečnosti

1. Citizen

Citizen naglašava dugovečnost svoje Eco-Drive tehnologije, po tome su poznati. Na sajtu brenda stoji da njihove punjive baterije traju znatno duže od standardnih punjivih baterija. 

 

Citizen Promaster Marine Eco-Drive

 

Citizen navodi da baterija i posle 20 godina zadržava i do 80% kapaciteta, što je više nego što reklamira Cartier, koji koristi sličnu japansku tehnologiju u svojim solarnim satovima, čija baterija traje 15 godina.

 

2. Seiko

Seiko takođe dizajnira svoje solarne satove za dugotrajnu upotrebu. Njihove punjive baterije obično imaju životni vek od oko 10 godina, a ukupan kvalitet izrade Seiko satova doprinosi njihovoj dugovečnosti. 

 

Seiko Prospex SNE583 i SNE585

 

Međutim, ljudi uglavnom prijavljuju zamene baterija na Prospex modelima kasnije, posle 13 do 15 godina, i to je vredno pomena.

 

3. Casio

G-Shock satovi, koje pokreće Tough Solar, poznati su po svojoj robustnosti i izdržljivosti, što sugeriše dug životni vek i mehanizma i samog sata. 

 

Casio Edifice ECB-950DC, Tough Solar

 

Generalno, očekuje se da će baterije koje koristi Casio trajati od oko 7 do 12 godina, mada se dešava da mogu trajati i duže. Neki izvori pominju Casio solarne satove koji traju više od 20 godina bez promene baterije. Impresivno.

 

Zaključak

Na osnovu inovacija solarne tehnologije, širokog spektra dostupnih modela i dosledne pozitivne reputacije za preciznost i dugovečnost, može se pretpostaviti da Citizen pravi najbolji ukupni asortiman solarnih satova.

 

Citizen Eco-Drive One AR5075-69E,
najtanji solarni sat na svetu

 

Razlozi za ovu pretpostavku: 

  • Citizen je bio začetnik i ostao lider u tehnologiji satova na solarni pogon sa svojom linijom Eco-Drive modela, kod kojih se satovi mogu napajati koristeći praktično bilo koji izvor svetlosti. Samo napajanje je brže i pouzdanije od konkurencije, a rezerva snage najduža.
  • Preciznost Citizen je pokazao izuzetnu tačnost sa modelima kao što je kalibar 0100, pokazujući svoje tehničke sposobnosti u merenju vremena na solarni pogon, bez pomoći radio-signala ili interneta.
  • Fokus na održivosti Citizen snažno plasira ekološke prednosti Eco-Drive modela, usklađujući se sa rastućim interesovanjem potrošača za održive proizvode. Stoga, stavljaju najveći akcenat na razvoj tehnologije.
  • Dugovečnost i pouzdanost Eco-Drive satovi se generalno smatraju veoma pouzdanim i dugotrajnim, smanjujući potrebu za čestim održavanjem i zamenom baterija. U odnosu na konkurenciju, imaju najdugovečniju bateriju.

Dok Seiko i Casio takođe proizvode odlične solarne satove sa sopstvenim prednostima Seiko ima nasleđe, izuzetan dizajn i raznovrsnu ponuda, a Casio robustnost i pristupačnost Citizenov dosledan fokus i inovacije u solarnoj tehnologiji stavljaju ih u prvi plan i na prvo mesto.

 

Srdačan pozdrav,
Ivan R.

14. 1. 2025.

VEST: Klasična japanska umetnost i Casio G-Shock

 

Oslikavanje dela klasične umetnosti u modernom časovničarstvu je fascinantan presek nasleđa i inovacija. Moderni časovničari često crpe inspiraciju iz klasične umetnosti bilo da se radi o slikarstvu, skulpturi, arhitekturi ili zanatstvu kako bi svojim časovnicima dali osećaj bezvremenske elegancije i prefinjenosti.  

Japanski proizvođač ultramodernih i vrlo kvalitetnih satova Casio  spojio je upravo to nasleđe japanske umetnosti i modernih tehnologija na jedan zanimljiv način.

Dva nova modela G-Shock koji izlaze u drugoj polovini januara   DW-5600KHK24-1 i DW-5600KHG24-1 predstavljaju prava mala umetnička dela na brojčaniku:

 

 

Klasične Kocke iz serije DW-5600 u originalnom stilu predstavljaju umetnost Kacušike Hokusaija, poznatog umetnika iz XIX veka koji je najpoznatiji po drvorezima ili izvorno ukiyo-e, koje je radio tokom Edo perioda u Japanu. 

Sam model je klasika po sebi, jer to je oblik koji je imao prvi G-Shock ikada napravljen pre više od 40 godine, davne 1983. godine. Kada tome dodamo i ovaj umetnički dodir, mislim da Casio ima sat koji može postati zanimljiv kolekcionarski primerak.

Čak i da niste ljubitelj i poznavalac japanske umetnosti devetnaestog veka, sigurno ste negde već videli slike Velikog talasa kod Kanagave, iz 1831, koja krasi lice DW-5600KHK24-1.

 

DW-5600KHK24-1
 

Kao i sliku Blag vetar, vedro jutro iz 1832. godine, koja se nalazi na DW-5600KHG24-1.

Oba dela su iz umetnikove serije Trideset šest pogleda na planinu Fuđi koja prikazuje kultnu, za Japance božansku planinu sa različitih mesta sa kopna i vode.

 

DW-5600KHG24-1
 

Hokusai je poznat po svojim drvorezima, što je jedna od najkomplikovanijih likovnih tehnika. Svako ko voli tradicionalno časovničarstvo može da ceni umetnički rad, trud i preciznost koju drvorez zahteva.

 

Nešto o drvorezu...

Drvorez ili ksilografija je grafička tehnika visoke štampe na drvenim pločama koje se rezbare specijalnim noževima uzduž vlakana drvenih ploča. Proces je takav da je potrebno ne samo osmisliti crtež, već i precizno ga izrezbariti na drvenu ploču, a onda poput pečata nanositi na papir.

 

Kacušika Hokusai: Blag vetar, vedro jutro;
drvorez iz 1832. godine.

 

Drvorez u boji se postiže upotrebom većeg broja ploča ili matrica, po jedne za svaku boju. Redosled štampanja zavisi od željenog efekta, mada se po pravilu štampa od najsvetlije do najtamnije boje.

Takođe, mešanje boja je komplikovan proces koji zahteva određeno znanje. Štampajući plavom i žutom transparentnom bojom dobijamo u njihovim preklopima zelenu boju, odnosno drvorez u tri boje sa samo dve ploče.

Upotrebom tri ploče za tri osnovne boje možemo dobiti ceo spektar, uz upotrebu eventualno četvrte ploče za crnu boju u najtamnijim tonovima. 

 

Onoliko koliko ima boja na otisku, toliko drvenih blokova je potrebno izrezbariti,
najčešće sa različitim detaljima koje treba precizno uklopiti na papiru.

 

Pri štampanju iz više prolaza, pažnja se mora obratiti na dobro uklapanje prolaza, ili „pasovanje”, tako da je i preciznost rezbarenja i poklapanja matrica ključna... i to je ono što mene podseća na sam čin sklapanja mehanizama satova.

 

Vraćamo se na satove...

U Japanu, DW-5600KHK24-1JR i DW-5600KHG24-1JR imaju cenu sa uračunatim porezom od 17.600 jena, što je oko 150 dolara. Referentna oznaka koja se završava na JR sugeriše da su noviteti ograničena izdanja, uostalom, kao i druge serije sa detaljima japanske kulture.


Pozadinsko osvetljenje na oba noviteta otkrivaju tajni kanđi natpis Nippon,
kako Japanci nazivaju svoju državu  – Zemlja izlazećeg sunca.

 

LED pozadinsko osvetljenje oba sata prikazuje kanđi znakove za Nippon tj. Japan, koji su takođe ugravirani na poleđini kućišta od nerđajućeg čelika.

 

Detalji na poklopcu kućišta
 

Pored ideograma, poklopac kućišta otkriva i druge detalje, kao vodootpornost od 20 bara i nadaleko poznati i često korišćeni kvarcni modul oznake 3525. Ovde možete pročitati detalje: Casio Module Operation Guide.

Pakovanje je originalno, iako prosto. Casio navodi da su to ekološke kutije na kojima su odštampana umetnička dela prikazana na datim modelima. 

 

Ekološko pakovanje kao umetničko delo DW-5600KHG24-1-JR

 

Drugim rečima, to su obične kartonske kutije od recikliranog papira, koje neće zagaditi okolinu ukoliko ih bacite... mada, lično, čuvao bih ih, iako ne znam kako će izdržati test vremena.

 

Ekološko pakovanje kao umetničko delo DW-5600KHK24-1-JR

 

Nema podataka da li će se ovi modeli naći u prodaji i van Japana, nažalost. Međutim, kako to obično biva, oni najveštiji i najuporniji će ih već nekako nabaviti...


Srdačan pozdrav,
Ivan R.

28. 2. 2024.

Da li radio-kontrolisani satovi mogu da se koriste u svemiru?

 

Radio-kontrolisani sat, koji se često kolokvijalno, i pomalo netačno, naziva atomski sat, vrsta je kvarcnog sata koji se automatski sinhronizuje sa vremenskim kodom koji prenosi radio-predajnik povezan na vremenski standard kao što je pravi atomski sat. 

Prosto rečeno, pravi atomski sat je jako komplikovan i skup da bi se nosio na ručnom zglobu, ali je moguće konstruisati antenu unutar kućišta ručnog sata koja prima radio-signal sa tačnim vremenom.

 

Kako radio-kontrolisani sat radi?

Vreme, datum, letnje računanje vremena i godina na radio-kontrolisanom satu se sinhronizuju pomoću radio-signala niske frekvencije, na osnovu kojih se sat automatski podešava. Obično sat uspostavlja kontakt sa atomskom vremenskom stanicom noću kako bi se osiguralo da sat ne ometa druge kućne aparate koji koriste radio-talase. Sat hvata signal od najbližeg predajnika u krugu od približno 500–1500 kilometara. 

Za Srbiju, ovo je stanica DCF77 u Majnflingenu, u Nemačkoj. Postoji još pet stanica širom sveta: u Velikoj Britaniji, SAD, Kini i dve u Japanu. Sa dve atomske vremenske stanice, Evropa je dobro pokrivena, međutim, neki delovi Azije, Amerike, cela Afrika i Australija nemaju mogućnosti da koriste funkcije ovih satova.

 

Predajnici atomskih vremenskih stanica u Evropi
i pokrivenost signalom


Iz ličnog iskustva znam da moji satovi hvataju signal negde između 4 i 5 sati ujutru, i da retko kada promaše signal, što nije nemoguće s obzirom na to da je stanica u Nemačkoj prilično daleko. 

S tim u vezi, u Grčkoj satovi ne hvataju signal, jer su sve atomske stanice dalje od krajnjeg dometa od 1.500 km, što sam, takođe, lično potvrdio. Postavlja se onda pitanje  da li ovi satovi mogu da primaju signal u svemiru, na Međunarodnoj svemirskoj stanici, gde astronauti borave po nekoliko meseci u jednoj rotaciji?


Radio signal u svemiru

Možda vas neće iznenaditi, ali atomski satovi su već u upotrebi u svemiru.

Danas se kroz svemir krećemo koristeći džinovske radio-antene na Zemlji za slanje signala svemirskim letelicama, koje zatim te signale šalju nazad. Atomski satovi na Zemlji mere vreme potrebno signalu za ovo dvosmerno putovanje. Tek tada ljudski navigatori na Zemlji mogu da koriste velike antene da kažu letelici gde se nalazi i kuda da ide. Po sličnom principu funkcioniše i GPS.

Dakle, svemirske letelice, sonde, sateliti i stanice su već opremljene radio-prijemnikom koji, između ostalog, prima tačno atomsko vreme sa Zemlje. Preciznost merenja i navigacija zavise od toga, pa je logično da nikakvih propusta ne sme da bude.

Postavlja se samo pitanje da li radio-kontrolisani satovi mogu da prime taj signal i sinhronizuju vreme?

Odgovor je i da i ne. Tehnički, sat bi mogao da primi signal, ali je antena previše mala i slaba da bi mogla da uhvati taj signal sa Zemlje. Međutim, NASA ima nov projekat. U skoroj budućnosti Međunarodna svemirska stanica će biti opremljena sopstvenim atomskim satom, koji bi slao signal drugim letelicama, slično kako to rade stanice na Zemlji. 

Ako je sat dovoljno blizu... onda bi trebalo da se sinhronizuje na isti način kao što to radi na Zemlji. Tačnije, svi radio-kontrolisani satovi unutar stanice će moći da se sinhronizuju.

 

Još jedan NASA Casio G-Shock

 

Ne treba zaboraviti i jednu činjenicu, a to je da su kvarcni satovi prilično tačni i bez radio-kontole vremena, i kao takvi mogu da rade u svemiru. Možda neće biti precizni u okvirima +/- 1 sekunde na svakih 100 miliona godina, ali svakako imaju prednosti u odnosu na mehaničke.

Pošto radio-kontrolisani satovi već rade u zonama gde nema signala, kao obični kvarcni satovi, pa, ako se nađete u svemiru, nemate čega da se bojite.


Srdačan pozdrav,
Ivan R.

30. 11. 2023.

Nekoliko dobrih razloga da se nosi kvarcni sat

 

Mnogi kolekcionari i ljubitelji satova osećaju divljenje prema mehaničkim satovima i pokazuju veliko poštovanje prema majstorima časovničarima koji sastavljaju ove dragulje precizne mehanike. S druge strane, velika većina njih potpuno ignoriše kvarcne satove, kao nešto što je sastavljeno na pokretnoj traci, bez upotrebe veštih ruku majstora... nešto bez duše.

Jedni su mišljenja da je pojava kvarcnih satova bila najpogubniji događaj koji je ikada zadesio proizvodnju mehaničkih satova, egzistencijalna pretnja koja je skoro srušila industriju satova kakvu poznajemo. 

 

Seiko Astron, sat koji je doneo kvarcnu revoluciju

 

Drugi znaju da je pronalazak kvarcnog sata bio među najznačajnijim dostignućima u istoriji merenja vremena i doneo je pristupačne ručne satove masama na način koji nikada ranije nije viđen. Ovo su dva glavna pravca razmišljanja o tome šta je kvarcni sat značio za istoriju časovničarstva, i oba su, u suštini, tačna. 

Kao neko kome su satovi pasija duži niz godina, i ja se divim zanatskoj izradi mehaničkih časovnika, sastavljenih od mnoštva metalnih delova, mostova, opruga i zupčanika, koji bez elektronskog izvora energije rade i pokazuju tačno vreme. Međutim, mislim da kvarcni satovi zaslužuju pažnju, a evo i nekoliko razloga zašto:

 

Preciznost mehanici nedostižna

Jedna od glavnih prodajnih tačaka kvarcnog sata pre nekoliko decenija, kada je prvi put izmišljen, bila je koliko je tačan. Savremeni kvarcni sat je precizniji na mesečnom nivou nego što je mehanički na dnevnom! Razlog za ovo tehničko dostignuće leži u tome što se elektronsko merenje vremena sastoji od integrisanog kola i oscilirajućeg kvarcnog kristala.


Hronografi su precizni merni instrumenti,
a kvarcni hronografi su još precizniji!


Ove komponente ne samo da su tačne, već se takođe mogu proizvoditi jeftino, tako da će svaki kvarcni sat imati gotovo identičnu preciznost.

A ako +/-10 sekundi mesečno nije dovoljno, postoji mnogo drugih opcija kvarcnih satova, kao što je Bulova Precisionist, koji pruža preciznost od +/-10 sekundi godišnje. Tu je i sat sinhronizovan sa atomskim satom koji će resetovati vreme na atomski sat svake noći – tako da možete biti sigurni da je vaš sat uvek ispravan u sekundu narednih deset miliona godina... ako zatreba.


Cena  mnogima najbitnija stavka

Kvarcni satovi su generalno znatno jeftiniji za kupovinu. Razlog je taj što mehanički satovi zahtevaju skuplji proizvodni proces u poređenju sa njihovim kvarcnim kolegama. Imaju mnoštvo različitih delova koji moraju biti napravljeni prema strogim specifikacijama, jer i najmanja odstupanja prilikom sklapanja remete rad i preciznost.

S druge strane, u kvarcni mehanizam zaista ne ide mnogo komponenti, što rezultira nižom maloprodajnom cenom za većinu kvarcnih satova. To je razlog zašto su svi jeftiniji satovi koje vidite u prodavnicama kvarcni. To je takođe razlog zašto ćete videti neslaganje u ceni između kvarcne i mehaničke verzije istog sata. 

 

Neki kvarcni satovi nisu baš ni jeftini, ni loši
Casio Oceanus T200S

 

Ne samo da su jeftiniji za kupovinu, već su i značajno jeftiniji za održavanje. Servisiranje mehaničkih satova se vremenom zaista povećava i može na kraju biti prilično skupo. Uz kvarcne satove, možete kupiti novu bateriju svakih nekoliko godina. Ili to, ili možete jednostavno kupiti potpuno novi sat... iako ne podržavam tu vrstu potrošačkog mentaliteta.

 

Praktičnost – dobar razlog kao i svaki drugi

Pored toga što su veoma precizni, što umanjuje ponekad dosadno štelovanje, ovi satovi imaju rezervu snage koja bukvalno traje godinama. Praktično koliko god traje baterija, jeftina dve do tri godine, skuplja duže, a solarne baterije traju bar deset, a češće i duplo duže.

Tako da, kada jednom podesite sat na odgovarajući datum i vreme, retko ćete morati ponovo da ga dodirnete. Sat možete ostaviti u fioci, pokupiti mesecima kasnije, a on će i dalje precizno raditi, spreman za nošenje.

 

Štelovanje sata sa više komplikacija može da bude
naporan proces, a kod kvarcnog se to retko radi.

 

Ovo čini sat mnogo lakšim za upotrebu u poređenju sa drugim tipovima, koje može biti prilično teško koristiti. Automatski sat nije tako jednostavan jer uključuje određeno znanje o mehanizmu sata, postoje opruge i namotaji koje treba uzeti u obzir. Previše ljudi sam upoznao koji su uspeli da pokvare skupocene mehaničke satove nepažnjom. Ali sa kvarcnim satom  sve je tako jednostavno da čak i deca mogu da ga koriste.

 

Otpornost  kao tenk

Ako se bavite težim fizičkim poslom ili samo volite da udarate svoje satove (svašta sam viđao), onda je vredno napomenuti da su kvarcni mehanizmi često izdržljiviji od mehaničkih satova. 

Zbog nedostatka složenosti, oni mogu da podnesu udare bez mnogo muke; ne postoji ništa što će biti „izbačenoˮ unutar sata. 

 

G-Shock, gospodar među neuništivim satovima

 

A da ne govorimo o ultra otpornim, u normalnim uslovima praktično neuništivim G-Shock satovima, koji svoju izdržljivost delimično duguju kvarcnom mehanizmu.

Na kraju krajeva, ako i uništite pristupačan kvarcni sat, to nećete mnogo osetiti po džepu!

Razmislite o tome...

Srdačan pozdrav,
Ivan R.