Приказивање постова са ознаком Komparativna analiza. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Komparativna analiza. Прикажи све постове

18. 5. 2023.

Bog mora protiv Barakude! Orient Triton VS Orient Kamasu

 
     Orient ima raznovrsnu ponudu satova ronilačkog stila, pa je mnogima teško da se opredele. Broj modela može i da odvrati potencijalnog kupca, jer je teško napraviti izbor, pogotovo kada se u obzir uzme da mnoge pokreće jedan isti mehanizam. Kućište je istih ili sličnih dimenzija i oblika, narukvice jedna nalik na drugu. Ispada da je izbor gotovo isključivo estetske prirode. 
    Međutim, nije sve tako jednostavo, Orient uvek ima šta da ponudi, i u ovom tekstu ću napraviti komparativnu analizu dva vrlo različita modela Kamasu vs. Triton!
 

U levom uglu – Orient Kamasu!

Orient Kamasu
RA-AA0002L19A

    Jedan od najpopularnijih ronilačkih satova koje je Orient izbacio na tržište 2019. godine, Kamasu je omiljen sat za svaki dan mnogih. Vrlo sposoban alat, koji može da bude potpuno profesionalni ronilački sat, zbog dobre vodootpornosti od 20 bara, a to je pritisak vode na dubini od 200 metara, kao i zbog odlične iluminacije markera, koji svetle celu noć.
    Dimenzije kućišta su umnogome doprinele da sat bude deo kolekcije mnogih. Sa svojim prečnikom od 41,5 mm vrlo lepo stoji na ruci, a zakrivljeni držači narukvice lepo grle zglob, pa je i udoban za nošenje.
    Kamasu u prevodu znači barakuda, što je ime koje veoma odgovara ovom satu. Sat je kompaktan, markeri podsećaju na zube ove hitre ribe grabljivice, a voda mu je prirodno stanište.
    Za više detalja, kliknite na link: Orient Kamasu.
 

U desnom uglu – Orient Triton! 

Orient Triton (Neptune)
RA-EL0001B00A
 
    Drugi ronilački model kompanije Orient je sasvim druga zverka! Popularni Triton, ponekad nazivan i Neptune, možda podseća na neke druge modele iz postavke brenda, međutim, detalji dolaze do izražaja kada se sat uzme u ruke.
    Prvo što se oseti jeste težina sata. Osećaj je da tu još nešto postoji, što se ne vidi golim okom. Narukvica deluje kruto, ali pozamašna je i ozbiljno jaka. Celokupna završna obrada deluje da je na mnogo višem nivou nego što to sugeriše cenovni rang modela.
    Iako sat ima dimenzije većih ronilačkih satova, na zglobu stoji kao da je manjih dimenzija. To je zahvaljujući ne samo obliku kućišta i krunici, koja je na 4 sata i ne bode zglob, već i kraćem rastojanju od ušica do ušica. Međutim, težina od 220 i više grama neće nikog zavarati. Ovo je ozbiljan dajver. 
    Kućište je prečnika 43,4 mm, a debljine 13,5 mm. Vodootpornost je takođe 20 bara, a za više detalja, kliknite na link: Orient Triton.
 

Sličnosti i razlike

 
    Iako su i jedan i drugi vrlo sposobni ronilački satovi, koji mogu da izdrže visok pritisak čak i preko 20 bara, kako je dokazano testiranjem, jedan od njih je ipak pravi alat, koji bez šale služi svrsi. Dakle, osim dizajna, razlikuju se i po jednoj skraćenici ISO.
    U pitanju je ISO 6425 standard, koji nije lako ispuniti i ne predstavlja sertifikat koji je nužno obavezan da bi neki sat bio ronilački. Rolex nikada ne podvrgava svoje satove proveri prema ISO standardu, već ima sopstvene testove i sertifikate. Ako pogledate ciferblate oba modela, primetićete da Orient Triton ima oznaku Diver's, koja nedostaje konkurentu. Ova oznaka označava da je sat testiran prema ovom standardu i to je svojevrstan dokaz da je Triton više nego sposoban da bude ronilački alat. 
 
Oznaka Diver's na ciferblatu obično znači da sat
ispunjava ISO standard za ronjenje


    Međutim, ni Kamasu nije mačji kašalj. Naime, u Japanu je tržišna inspekcija na izuzetno visokom nivou, i svaka oznaka, pa i ona gde piše Water Resist 20 bar, mora biti dokazana!
 
Water Resist 20 bar
Oznake prema JIS standardu


     Japanski produkti imaju obavezu da prođu JIS inspekciju Japanese Industrial Standard. Najzanimljivije je to što je JIS komitet umnogome zaslužan za ISO standardizaciju, koja je priznata u svetu, i mnogi standardi su praktično prekopirani iz jednog u drugi. Postoji samo jedan manji detalj koji se razlikuje...

    Standardi
     Prema najnovijem ISO standardu za ronilačke satove, svi markeri moraju biti premazani luminescentnom bojom da bi bili vidljivi u tmini morskih dubina. JIS standard nije uveo tu novinu, tako da Orient Kamasu, koji nema svetleći marker na poziciji tri sata zbog komplikacije dana i datuma, ispunjava samo JIS propisane norme, ali ne i ISO. To naravno ne znači da Kamasu nije pravi dajver, jer ipak ispunjava neke norme i standardeza tu svrhu.
 
Zbog komplikacije dana i datuma
nije bilo mesta da se stavi svetleći marker


    Oba standarda zahtevaju da se sat testira na 20% većem pritisku od onoga koji je naznačen na brojčaniku. To znači da su i Triton i Kamasu testirani na pritisku od 24 bara, ili 240 metara dubine, da bi bili obeleženi kao 20 bar ili 200 m vodootpornosti. Satovi vas neće ostaviti na cedilu tokom raznih aktivnosti u i na vodi, to je sigurno!
 
    Triton: ISO, 200 m, Diver's.
    Kamasu:  JIS, 200 m, Water Resistant.
 
    Rotirajući okvir
    Orient Triton ima klasičan rotirajući okvir od 120 klikova, svetleću tačku na 12 sati i svaki minut je označen na aluminijumskom umetku. Ivica je nazubljena, pa se okvir može vrlo lako okretati sa dva prsta, iako se ponekad čini da se ne okreće glatko. To, pak, već zavisi od zaprljanosti okvira, ili nekog drugog problema na koji sam naišao kod modela na recenziji.
    Orient Kamasu ima specifičan oblik rotirajućeg okvira, čija nazubljenost nije tako dobro urađena. Takođe ima 120 klikova, ali se mnogo teže okreće i često je potrebno koristiti nokte i veće žlebove na ivicama. U ronilačkim rukavicama bi to bio malo veći problem. 
    Pored toga, aluminijumski umetak je tanji. Ako bolje zagledate, na umetku su ispisani brojevi koji su prosto progutali minutne oznake, jer nije bilo mesta da se odštampaju. To ne predstavlja toliki problem prilikom ronjenja, ali ga čini manje profesionalnim satom za tu aktivnost.
 
    Triton:  aluminijumski umetak, 120 klikova u jednom pravcu.
    Kamasu:  aluminijumski umetak, 120 klikova u jednom pravcu.

    Narukvica
    Štedelo se na par stvari kod oba modela, međutim, i u ovom slučaju Triton je bolje urađen. 
    Orient Triton ima ronilački produžetak na kopči. Kako su obe kopče napravljene od presavijenog lima, prednost je ipak na onom koji ima više delova, korisnijih za određenu funkciju koju treba da obavlja.
 
Kopče su od presavijenog lima,
ali obe su kvalitetno urađene

 
    Krajni linkovi se takođe razlikuju. Triton ima pune linkove, a Kamasu šuplje, tj. od presavijenog lima. Linkovi su povezani iglicama, s tim što je kod Tritona posredi pin and collar sistem. To je malo komplikovaniji sistem kada je u pitanju skraćivanje narukvice, ali uz malo vežbe ni to neće predstavljati problem.
 
Orient Triton krajnji linkovi su bolje
odrađeni i imaju deblje iglice

 
   Iglice su kod oba modela deblje nego kod standardnih satova, ali Triton ima još dodatno deblje iglice, samim tim čvršće i bezbednije za upotrebu pod većim pritiskom.
    
    Triton: kopča na preklop sa ekstenzijom, pin and collar.
    Kamasu: kopča na preklop, push pins.
 
     Kristal
    Još jedna razlika je i u kristalu. Oba modela imaju safirno staklo, što je vrlo pohvalno, međutim, Kamasu nema AR premaz, pa je odsjaj nešto izraženiji nego kod konkurenta.
 

    Svakako da je safirno staklo u ovom cenovnom rangu dobra stvar i retko se sreće, ali i tu postoje razlike u kvalitetu. Tokom ronjenja ova razlika neće igrati bitnu ulogu, jer su oba modela pregledna. Ipak, prednost ima Triton.

    Triton: safirno staklo, AR premaz.
    Kamasu: safirno staklo.

    Mehanizam
    Mehanizam koji pokreće Barakudu je F6922, sa 40 sati rezerve snage i 22 rubina. Poseduje hakovanje sekunde, kao i mogućnost ručnog navijanja. U suštini, to je manufakturni mehanizam koji se najčešće upoređuje sa Seiko 4R serijom, samo što su F6 nešto precizniji na papiru, i rade u okviru -15/+25 sekundi na dan.
 
Kalibar F6922
Orientov manufakturni automatski mehanizam

  
    Nakon godina razvoja, Orient je usavršio ovaj automatski mehanizam 2016. godine. Napravljen je da nasledi stari 46943, koji je pouzdano pokretao Orient satove više od 40 godina. U to vreme, standard je bio niži, tako da 46943 nije imao hakovanje i ručno navijanje, a preciznost mu je bila slabija. Te opcije su bile rezervisane za nešto viši rang mehanizama.
    Takav viši rang pokreće Triton, koji je kao model predstavljen pre nego što je Orient predstavio novu F6 seriju. Kalibar 40N5A je još od ranije imao sve funkcije koje su danas industrijski standard, uz dodatak komplikacije rezerve snage. Za jedan profesionalni ronilački sat mislim da je prikaz rezerve snage korisnija funkcija nego dan u nedelji.
    Preciznost, rezerva snage, broj rubina i frekvencija su iste kod oba kalibra.
 
     Triton: cal. 40N5A, 40 sati, 22 rubina, 21.600 bph.
Datum/rezerva snage.
     Kamasu: cal. F6922, 40 sati, 22 rubina, 21.600 bph.
Dan/datum.

    Cena
    Da li cena opravdava kvalitet? Orient kao brend nudi odličan odnos cene i kvaliteta, retko viđen u časovničarskom svetu. Do sada smo videli da Triton ima blagu prednost u svakom aspektu, međutim, treba uzeti u obzir još neke stvari, kao što je cena. Orient Kamasu košta, u ovom trenutku, duplo manje!
    Orient Triton se više ne može naći nov, a polovni polako prelaze cifru od 400 evra. Dok se Kamasu još uvek proizvodi, cene mu padaju i lako se može naći u prodaji za oko 200 evra.
    
    Zaključak
    Kupac mora da zna šta želi od sata. Bilo koji od modela iz teksta mogu da se nose u različitim situacijama. Dok je Triton nesumnjivo bolji od početka do kraja kao alat, Kamasu bolje stoji na ruci, lakši je i korisniji je za nošenje svaki dan.
    Na kraju dolazimo do proste istine. Ako se dvoumite, kupite onaj koji vam je lepši ili onaj koji možete da priuštite. Ako imate novca za oba, to je isto dobar izbor.

Srdačan pozdrav,
Ivan R.
 

25. 9. 2022.

Analogni ili digitalni G-Shock – komparativna analiza

    
    G-Shock je napravljen da izdrži ono što vrlo mali broj satova može. Rigorozno su testirani i mnogo puta dokazani kao najizdržljiviji ručni satovi koje možete da kupite, često za vrlo pristupačnu cenu. Nema im premca u tom segmentu. Nazivati ih plastičnim igračkama je vrlo pogrešno, samo ćete pokazati izvesnu dozu neznanja, uobraženosti i snobizma. Možete da ih ne volite, mogu vam biti ružni, ali morate priznati da su mnogo više od igračke. Casio G-Shock je robustan alat.
    Pogrešno je i misliti da svaki G-Shock mora da bude pristupačan. Casio ima ogromnu gamu modela, za svakoga i svačiji džep. Za većinu modela, razlika u ceni je u dodatnoj izdržljivosti ili funkcijama, dok za neke veća cena znači malo dodatnog sjaja i ekskluzivnosti. Sada, da li je vredno toga? To je u potpunosti na vama! Da li vam je zaista potrebna čvrstina G-Shocka? Ili cenite duševni mir koji proizilazi iz te robustnosti? Onda, najverovatnije, da, razlika vredi. Inače je upitno. Ali bez obzira na sve, to su neverovatni satovi… svaka kolekcija bi trebalo da ga ima.
 

    Ljubitelji ovih radnih alata koji pokazuju vreme su pomalo podeljeni. Da li uzeti klasičniji digitalni model ili moderniji analogni? Da li su oni zaista podjednako otporni na udarce, na G silu i ostalo što upotreba može da im donese?
    Teško je reći koji je čvršći bez destruktivnog ispitivanja značajnog broja satova. Međutim, možete uzeti potraživanja Casio satova na osnovu onoga što pružaju. Naravno, analogni modeli su dovoljno izdržljivi za ono za šta će ga koristiti 99% populacije. Izdržljivost pri padu je sasvim druga tema. 
 

    Casio tvrdi da njihovi G modeli mogu da izdrže silu od 15 G kontinualno. To je mereno tokom testiranja, kada se sat stavi u centrifugalnu mašinu. Primera radi, čovek padne u nesvest na otprilike 4 ili 5 G. Takođe, proizvođač tvrdi, i testovima potvrđuje, da svi njihovi modeli mogu da izdrže pad sa 10 metara visine a da ne budu oštećeni. To se odnosi na sve modele, i analogne i digitalne.
    Ono što mnogi najčešće navode jeste činjenica da analogni satovi imaju kazaljke, koje pri udarcima mogu da ispadnu. Ne mogu sporiti da je to vrlo logično, pa sam krenuo u istraživanje.
    Casio je dobro testirao sve analogne modele, te tvrde da i oni mogu da izdrže silu od 15 G, što je otprilike ekvivalentno padu sa 10 metara visine i udarcu u tvrdu površinu. Pored toga, mehanizmi analognih G-Shock satova imaju funkciju da automatski koriguju i poravnaju kazaljke ako bi se pomerile od udarca, a potrebno je dosta da bi se te kazaljke istrgle iz ležišta. 
 
 
    Nedavno je jedan vloger testirao digitalne G-Shock modele, bacivši ih iz helikoptera na asfalt, sa visine od 10, 20, 30, 50 i 100 metara. Pad sa 10 m su preživeli svi modeli, vrlo rutinski, jer je to ono što Casio i tvrdi. Međutim, svi modeli su preživeli i pad sa 20 metara uz neka malo jača i vidljivija oštećenja. Čak i sa 30 m su neki modeli bili u koliko-toliko radnom stanju. Najveću štetu je preživeo LCD ekran sata, dok je mehanizam bio funkcionalan. Dakle, moja pretpostavka je da bi nešto slično bilo i sa analognim modelima, pri padu sa veće visine kazaljke bi verovatno otpale. Međutim, u tom slučaju, većina časovničara bi mogla da ih vrati, dok bi LCD ekran morao da se zameni. 
 

    Da ne ulazmo dalje u to koji tip G-Shock sata je bolji ili izdržljiviji, jasno je da će svaki izdržati sve što mu mnogi od nas uradimo tokom aktivnosti. Preko nekih limita propisanih fabričkom deklaracijom oba tipa se mogu oštetiti, tako da je na kraju sve u ličnim preferencama, tj. koji model vam se više sviđa.
    Smatram da je dobro imati izbora. Izdržljivost je tu, ali koji od dva tipa cifera je praktičniji? 
    Na testu imam dva modela: GA-2100-SU i DW-M5610U-1BER – poznatiji kao Zeleni Casioak i Crna Kocka.
 

    Nećemo ulaziti u detalje koji je funkcionalniji, koji je otporniji, jer svaki model u širokoj Casio ponudi ima svoje prednosti i mane. Casioak ima kućište od ugljeničnih vlakana, lakši je i tanji od bilo koje Kocke, pa time ne samo što bolje stoji na ruci, nego bi zbog te lakoće verovatno bolje izdržao pad s visine. S druge strane Kocka ima radio-kontrolu vremena, više funkcija i solarni mehanizam, pa će time duže zadržati vodootpornost, jer nema potrebe za menjanjem baterije.
    Ovde samo pokušavam da odgovorim na ono najčešće pitanje, koji od dva tipa prikaza vremena je praktičniji? Mislim da ova slika govori više od hiljadu reči...
 

    Ne samo u slučaju ova dva modela, već kod većine, kazaljke se po danu mnogo bolje vide. Ako izuzmemo preterano šarene i pomodno nakinđurene modele, G-Shock satovi sa čistijim ciferom i analognim prikazom se gotovo uvek bolje čitaju na mah. 
    Međutim, lako čitanje tačnog vremena ima i manu – teže se koriste ostale funkcije koje sat pruža i teže se vidi mali digitalni displej kod svih modela ovog tipa. Naime, G-Shock satovi, uz neke izuzetke, nemaju samo analogni displej, već ana-digitalni, tj. kombinaciju dva, kako bi i oni imali funkciju štoperice, dana, datuma, tajmera i vremenskih zona. Sve to je jako teško čitljivo zbog uštede prostora na ciferu.
    Na kraju, koji je praktičniji? Pa, ako nosite G-Shock samo kao sat, onda uzmite analogni. Ako vam treba nešto više... možete da birate.
 
Srdačan pozdrav,
Ivan R.